LISTA SUBSTÂNSIA PROIBIDIDU SIRA

Saida mak substánsia no métodu proibidu/bandu?

Ajensia Mundial Antidopajen kada periudu publika lista substansia no métodu proibidu/bandu no ida ne’e halo kada tinan. Atualizasaun/update, baibain tama iha vigor iha loron-1 fulan-Janeiru kada tinan, no disponível iha fulan balu antes iha website Ajensia Mundial Antidopajen nian.

Lista ne’e fahe ba substánsia rua la hanesan:

1. Substánsia ne’ebe mak probida/bandu totalmente.

2. Substánsia probida/bandu durante periodu kompetisaun (hanesan define tuir kategoria desportiva, maibe dala barak aplika iha oras 24 nia laran molok hala’o kompetisaun).Husi substánsia ne’ebe mak probida/bandu totalmente sira inklui no la’os deit ormonas, anabolics, EPO, beta-2, agonists, ajente iha maskara ka diurete sira.

Husi substánsia probida/bandu durante periodu kompetisaun inklui maibe la’os deit estimulante sira, marijuana, narkotika no glucorticosteroids sira.

Hirak ne’e mos mak substánsia ne’ebe mak probida/bandu totalmente sira, métodu sira tranfusaun ran ka manipulasaun injesaun sira ne’ebe iha kazu balu halo antearterial.

Saida mak diferensa entre substánsia ne’ebe mak probida/bandu totalmente no sira ne’ebe

probida/bandu durante periodu kompetisaun?

Atu sai totalmente proibida/bandu ne’e katak sei proibida/bandu tinan tomak, inklui atu uza iha treinu hanesan mós iha kompetisaun. Hanesan ezemplu steroids anaboliku sira ne’ebe mak uza wainhira treinu bele hetan efeitu a’as iha dezempeñu atleta nian durante iha sesaun treinu no ajente maskara nian bele uza atu subar prova dopajen nian.

Iha parte seluk, la’ós iha kompetisaun, uza substánsia proibida/bandu la konsidera violasaun regulamentu antidopajen, au menus substánsia sira ne’e kontinua hela iha sistema wainhira halo análiza. Atu esklarese katak substánsia sira ne’e hela iha organizmu iha tempu barak.

Karik rezultadu husi teste pozitivu tanba substánsia sira ne’e ita konsome la’os iha altura kompetisaun sei akuza ho violasaun regulamentu dopajen nian.

Bele ka la’e substánsia proibida/bandu sira bele hetan ai-moruk baibain?

Lo’os. Ai-moruk baibain oioin hanesan tratamentu ba isin manas, fani/konstipasaun bele iha substánsia proibida sira. Ba informasaun liu tan bele refere ba rekursu sira seluk ne’ebe mak iha no publika husi Federasaun Internasional no husi Organizasaun Antidopajen Nasionál.